Obilježili Dan antifašističke borbe

Uz izaslanstvo Grada Lepoglave te uz nazočnost predstavnika Saveza antifašističkih borca podružnice Lepoglava, vijence kod centralnog spomenika na Spomen-groblju u Lepoglavi, a odajući počast žrtvama fašističkog terora položili su i predstavnici Gradske organizacije SDP-a Lepoglava. Na taj je način obilježen i 22. lipnja, Dan antifašističke borbe.

Vijenci su osim na Spomen-groblju položeni kod antifašističkih spomen obilježja u Kamenici i Višnjici te uz zid zatvorskog zida u Parku žrtava fašizma. Polaganju vijenaca nazočili su predsjednik Gradske organizacije SDP-a Lepoglava i aktualni zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač te član Gradskog odbora i predsjednik Mjesnog odbora Purga Ivo Hojsak.

– Lepoglava ima posebnu obvezu obilježavati ovaj dan sjećanja jer je baš na području našeg grada počinjeno mnogo zločina u ime sulude ideologije koju je predvodio onaj Austrijanac. Na lokaciji Spomen-groblja ubijeno je gotovo tisuću mladih u posljednjim danima rata pa se s posebnim pijetetom sjećamo prvog organiziranog pokreta koji se suprotstavio fašizmu. Danas je antifašizam kao civilizacijska vrednota jedan od najvažnijih stupova na kojima počiva moderno društvo, društvo pravednosti, tolerancije i ljudskih prava koje čini današnja Europa. Nemojmo zaboraviti da su mnogi ginuli za ovaj civilizacijski standard. Nek’ im je vječna slava i hvala – kazao je Kovač nakon polaganja vijenaca.

Nacionalsocijalistička je Njemačka toga jutra 22. lipnja napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ, se kao Dan antifašističke borbe slavio 27. srpnja – Dan ustanka naroda Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.