Komemoracija žrtvama ustaškog logora

Gradska organizacija SDP-a Lepoglava svake godine u prisustvu brojnih udruga antifašista komemoracijom obilježava sjećanje na nevine žrtve, stradalnike ustaškog logora u Lepoglavi. Ove je godine uz komemoraciju održana i promocija knjige „Ćelija smrti“ te istoimena izložba.

O ustaškom logoru u Staroj Gradišci malo je toga napisano isto kao što je slijedom toga još je manje učinjeno u pogledu sjećanja na njegove žrtve. S toga je značaj knjige “Ćelija smrti”, koja govori o svirepom ubojstvu 58 zatočenika počinjenom izgladnjivanjem, veći.

Između ostalog, ovo se može iščitati iz predgovora navedene knjige koju su Lepoglavi, u čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca, predstavili njen autor Đorđe Mihovilović, viši kustos Memorijalnog muzeja Jasenovac, i njen recenzent dr. sc. Filip Škiljan.

Knjiga je predstavljena istog dana kada je na Spomen groblju u Lepoglavi održan komemorativni skup sjećanja na žrtve logora u Lepoglavi kojem su, kao i predstavljanju knjige, ali i istoimene izložbe koja je za tu priliku postavljena u Gradskoj knjižnici, nazočili većinom članovi Saveza antifašističkih boraca, Udruge antifašističkih boraca i antifašista Ivanec, podružnice Lepoglava, kao i njene županijske organizacije, a delegaciju Gradske organizacije SDP-a predstavljao je predsjednik Hrvoje Kovač, ujedno i lepoglavski zamjenik gradonačelnika.

Na početku predstavljanja knjige, predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Ivanec, podružnice Lepoglava i tajnica Gradske organizacije SDP-a Lepoglava, Marija Varović, podsjetila je na strahote ustaškog logora u Lepoglavi u kojem je smrtno stradalo oko 900 zatvorenika.

Nazočnima se ispred pokrovitelja predstavljanja knjige, Grada Lepoglave, obratio naš zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač.
– Ponosimo se time što je Lepoglava dala za našu kulturu i znanost, ali svjesni smo i toga što je ona predstavljala u jednom djelu povijesti. Povijest je učiteljica života i mi iz nje moramo učiti jer poznavajući je, možemo graditi budućnost. Zbog naše povijesti znamo kuda želimo ići. Prihvaćanjem različitosti i tuđeg mišljenja mi gradimo našu budućnost – rekao je Kovač dodajući kako je antifašizam u Lepoglavi prepoznatljiv te cijenjena društvena i civilizacijska vrednota.

A o govoreći o samoj knjizi, njen je autor istaknuo kako je politika Memorijalnog muzeja Jasenovac, u kojem radi kao viši kustos, vratiti dostojanstvo žrtvama utopljenima u bezličnu masu brojeva i to pronalaženjem što više osobnih biografskih podataka i fotografija.
– Na tom je tragu nastala knjiga o ćeliji smrti u kojoj je 58 ljudi ubijeno na najsvirepiji mogući način. Knjiga “Ćelija smrti” donosi podatke o tim ljudima kojima se ne zna ni grob tako da je ona, kao i istoimena izložba, njihov spomenik. Na ovaj smo im način odali počast – rekao je autor istaknuvši kako se do današnjeg dana u bazi podatak žrtava logora u Jasenovcu nalazi oko 83.500 osoba.

– Ovom djelu posebnu vrijednost daje velika količina informacija o logorašima te njihove fotografije, što omogućava da i manje upućeniji čitatelji saznaju više o događajima koji su zbivali u logorima smrti – rekao je o knjizi njen recenzent dr. sc. Filip Škiljan.

Predstavljanje knjige recitalom su upotpunile učenice OŠ Ante Starčevića iz Lepoglave, a na samom kraju, ravnateljici Gradske knjižnice Ivana Belostenca, Karmeli Geček, za potrebe je knjižnice uručena knjiga s popisom imena ubijenih u Jasenovcu.